Laser ima sve značajniju ulogu u stomatologiji. Prednost upotrebe lasera je njegova preciznost i minimalna invazivnost na meka i tvrda tkiva.
Diodni laser se koristi za odstranjenje tkiva što rezultira odličnom koagulacijom i hemostazom. Omogućuje liječenje bez krvarenja, kraće vrijeme oporavka i manju postoperativnu bol. Uz to posjeduje snažan bakterecidni učinak što u kombinaciji sa parodontološkom terapijom reducira upalu tkiva i dovodi do odličnih rezultata.
Karijes je progresivna bolest koja zahvaća tvrda tkiva zuba, uključujući caklinu, dentin i cement. Prvenstveno je uzrokovana interakcijom između bakterija u zubnom plaku i šećera iz hrane i pića koje konzumiramo. Te bakterije proizvode kiseline koje postupno demineraliziraju strukturu zuba, što dovodi do stvaranja malih rupa ili karijesa.
U početku karijes možda neće uzrokovati vidljive simptome, ali kako karijes napreduje, pojedinci mogu osjetiti osjetljivost zuba, bol ili vidljivu promjenu boje na zahvaćenoj površini zuba. Ako se ne liječi, karijes se može proširiti dublje u zub, potencijalno uzrokujući infekciju, stvaranje apscesa, pa čak i gubitak zuba.
Prevencija karijesa uključuje održavanje dobre prakse oralne higijene, uključujući redovito pranje zuba pastom s fluorom, svakodnevno čišćenje zubnim koncem i ograničavanje slatkih grickalica i pića. Rutinski stomatološki pregledi također su bitni za rano otkrivanje i liječenje karijesa kako bi se spriječilo daljnje oštećenje zuba.
Izbjeljivanje zubi lampom i gelom na bazi vodikovog peroksida je danas u svijetu sigurno najefikasniji i najmanje štetan način izbjeljivanja.
Sustav koji koristim u ordinaciji ne šteti caklini, daje izvanredne rezultate a po potrebi se metoda izbjeljivanja može prilagoditi potrebama pacijenta (udlage uz gel).
Škripanje zubima (bruksizam) je stiskanje ili škripanje zubima, često tijekom spavanja te može dovesti do istrošenih zuba, boli u čeljusti, glavobolje i drugih problema.
Postoji nekoliko simptoma koji upućuju na to da se preko noći događa nekontrolirano škripanje zubima kao što su bol u žvačnim mišićima, bol u blizini uha ili neugodan osjećaj u tom području, preosjetljivost zuba na toplinu i hladnoću te na okuse (slatko-kiselo) i glavobolja.
Ovisno o tome koliko jako pritiščete zube, možete učiniti nekoliko stvari da spriječite istrošenost zubi. Koristite štitnik za usta ili noćni štitnik kako biste zaštitili zube od škripanja tijekom spavanja. Upravljajte stresom tehnikama opuštanja kao što su meditacija ili vježbanje. Izbjegavajte kofein i alkohol prije spavanja. Potražite liječenje za temeljne uzroke kao što su nepravilno postavljeni zubi ili stres.
Implantat je titanski vijak koji se manjim kirurškim bezbolnim zahvatom ugrađuje u čeljust, u lokalnoj anesteziji.
Uspješnost ovakva terapije je 95% što je čini jednom od najsigurnijih i najtrajnijih terapija u dentalnoj medicini. Nakon srastanja s kosti (par tjedana) implantat predstavlja zamjenski zub. Dentalni implantati povećavaju kvalitetu života, preveniraju povlačenje kosti te pridonose očuvanju vaših prirodnih zuba
Održavanje bijelih zubi zahtijeva dosljednu pozornost na oralnu higijenu i životne navike.
Perite zube najmanje dva puta dnevno pastom za zube s fluorom kako biste uklonili površinske mrlje i spriječili nakupljanje plaka.
Čistite svaki dan koncem za čišćenje između zubi i duž ruba desni, smanjujući rizik od mrlja i karijesa.
Ograničite konzumaciju hrane i pića koja ostavljaju mrlje poput kave, čaja i crnog vina ili koristite slamku kako biste smanjili kontakt sa zubima.
Prestanite pušiti, jer duhanski proizvodi mogu uzrokovati žutilo i promjenu boje. Redoviti stomatološki pregledi i čišćenja mogu pomoći u uklanjanju površinskih mrlja i plaka.
Razmislite o profesionalnim tretmanima izbjeljivanja kod svog stomatologa ako su vam zubi jako obojeni. Uključivanjem ovih praksi u svoju rutinu i pažljivim odabirom prehrane i navika možete pomoći u održavanju bijelih zubi i blistavog osmijeha.